ABCČĆDDŽĐ
EFGHIJKL
LJMNNJOPQR
SŠTUVWXY
ZŽ *

Barry Windsor-Smith

Barry Windsor-Smith je britanski strip-crtač i slikar koji je od 1971. godine prvenstveno živio u SAD-u, te će u američkom stripu stvoriti nezaboravljive likove i zvjezdanu karijeru. Njegov će profesionalni životni put obilježiti mnoga velika priznanja, uključujući više najprestižnijih američkih nagrada Eisner, a među uratcima i likovima koji su ga proslavili su široko prepoznati naslovi poput stripova Conan, Red Sonja, Weapon X, Unity, Monsters, te mnogi drugi. Za dobar dio svojih uradaka, Barry Windsor-Smith je također pomagao i u pisanju priča koje je ocrtavao, iako nije na svima bio i potpisan kao (ko)scenarist. Bez obzira na to, njegov doprinos američkom stripu u zadnjih pet desetljeća je ogroman, a njegovi su likovi i dalje omiljeni među čitateljskom publikom, te nakon uspješnih ekranizacija i među ljubiteljima filma.

Objavljeni naslovi

Barry Windsor-Smith je rođen pod imenom Barry Smith 25. svibnja 1949. godine u Forest Gateu (West Gate, London). Odmalena je pokazivao sklonost umjetnosti i umjetničkim otkrićima, te odrastanje provodi vježbajući crtanje po uzorima iz stripa, ali i imitirajući stil i slike Leonarda da Vincija. Nije radio razliku između niske i visoke umjetnosti, a taj mu je stav značajno pomogao u stvaranju vlastitog stila. Svoje je obrazovanje, nakon osnovnog, nastavio u željenom mu smjeru upisavši East Ham Techical College, gdje je stekao diplomu iz industrijskog dizajna i ilustracije. Nakon studija, Barry počinje raditi u stripu s kratkim uratcima poput Powerhouse Pinups 1967. odnosno 1968. godine, unutar stripova Terrific i Fantastic. Uskoro će početi raditi za Marvel, i to pod paskom velikog Stana Leeja, tada urednika u Marvel Comicsu. Prvi veći projekt bit će mu broj 53 popularnih X-Mena, a potom nastavlja raditi na velikim Marvelovim franšizama poput Daredevila i Nicka Furyja.

Nakon relativno kratkog povratka u Britaniju, te još manjih projekata, poznati strip-crtač i urednik Roy Thomas, ljubitelj popularnog lika i djela Conan the Barbarian Roberta E. Howarda, nudi mu mogućnost rada na strip-adaptaciji dotičnog svijeta i lika. Iako je u prvih par brojeva Barry Windsor-Smith još uvijek tražio svoj stil u ovom svijetu, kroz samo par mjeseci rada dosegao je razinu crtačkog postignuća koja se dotad nije vidjela u stripu. Barry će uskoro biti uključen i u scenaristički dio stvaranja ovog fantastičnog serijala, te će zajedno sa scenaristom Thomasom prilagoditi za strip više kratkih priča R. E. Howarda, uključujući priče The Frost-Giant's Daughter i Tower of the Elephant. Uskoro počinje raditi na još jednoj Howardovoj priči i liku, plamenokosoj Crvenoj Sonji, te radi na originalnim, novim pričama baziranim na ovome liku. Za rad na ovim serijalima, Windsor-Smith će primiti pregršt priznanja i nagrada u Americi i Europi, uključujući nagrade Goethe, British Fantasy Society i Shazam.

U osamdesetima i devedesetima, Windsor-Smith će uglavnom ponovno surađivati s Marvelom na velikim franšizama poput Daredevila i Ironmana, no i zapaženom četverodjelnom serijalu Machine Man, a surađivati će s Oliverom Stoneom na njegovom horor-filmu The Hand. Početkom 90-ih završava suradnju s Marvelom nakon rada na serijalu WeaponX i priče o počecima Wolverinea, nakon čega počinje raditi za Valiant Comics. Kao kreativni direktor i glavni crtač, Barry se hvata ukoštac sa zahtjevima novog okružja, te se uz njegov doprinos novostvoreni Valiant Comics probija na treće mjesto najvećih strip-izdavača u Americi (iza DCa i Marvela). Osobito se ističe njegov rad na serijalu Archer and Armstrong, koji odlikuje odlična priča i dobar kontinuitet između nastavaka. Zbog problema u pristupu prema svojim zaposlenicima, Barry odlazi i iz Valianta, te radi za više manjih izdavača, uključujući Image Comics. Među posljednjim uspješnicama mu je serijal Monsters koji stvara za Fantagraphics, a za koji je primio više prestižnih nagrada Eisner. Osim pregršta nagrada za najbolji crtani roman, crtež i scenarij, Windsor-Smith je 2008. godine primljen i u Eisnerovu Dvoranu slavnih.

Na vrh