François Bourgeon završava umjetničko-obrtnički smjer za majstora-staklara specijaliziranog za vitraje. Iako je njegov otac, inače privremeni direktor AFP-a, planirao za svog sina medicinsku karijeru, disleksija ga usmjerava prvo prema staklarstvu, a potom ga (uz nemogućnost nalaženja posla u toj struci) ljubav prema crtanju dovodi do stripa. Ovu karijeru počinje s ilustracijama i kratkim pričama u tjedniku Lisette, a prvu strip-priču, L'Ennemi Vient de la Mer, stvara 1972. godine u suradnji s Claudeom Lacroixom. Radit će priče i za Fripounet, a Djin, tjednik namijenjenom prvenstveno mladim djevojkama, objavit će mu 1976. godine srednjovjekovni serijal Brunelle et Colin koji stvara u kolaboraciji sa scenaristom Robertom Geninom. 1978. godine crta album Maître Guillaume et le Journal des Bâtisseurs de Cathédrales, na scenarij Pierrea Dhombrea (izdanje Univers Media).

Već slijedeće godine počinje svoj samostalni povijesno-pomorski serijal Nošeni vjetrom. Ovaj će serijal biti prepoznat kao jedan najznačajnijih europskih serijala svoga vremena, a nosi ga heroina Isa. Bourgeonove priče će uglavnom i obilježavati heroine – jaki ženski likovi (Brunelle, Isa, Mariotte, Cyann), ali također će značajan i njemu specifičan biti i nivo istraživanja i proučavanja svijeta i likova koji će stvoriti – poznat je po povijesnoj točnosti, što brodovlja, što kostima u koje odijeva svoje likove. Ovaj će serijal u izdanju Glenata biti preveden na čak 18 jezika, a do 2009. godine mu je prodaja po albumu dosegla brojku od čak milijun primjeraka. Preselivši se iz Pariza u Bretanju, vraća se srednjovjekovnom obrascu serijalom Družina od sumraka (Casterman, 1984.), a i ovaj će serijal, kao i prethodni, primiti više najprestižnijih strukovnih nagrada, uključujući one s Međunarodne smotre stripa u Angoulemeu.

Bourgeon se 1993. godine vraća suradnji s Claudeom Lacroixom, ovog puta na futurističnom serijalu Le Cycle de Cyan, a krenut će u mjesečniku (A Suivre) albumom La source et la sonde. Ovaj će serijal biti radikalno različit od njegove prethodne dvije uspješnice – u svemu, osim u bogatom moru detalja. Naravno, s obzirom na SF svijet, ne može se govoriti o preciznosti ili točnosti detalja, ali definitivno svaki od planeta karakterizira specifična geografija, biologija te politički ustroj, a autonomnost ovoga svijeta zaokružena je novim jezikom kojeg su autori izmislili za svoje likove. Ovaj detaljan pristup svakom svom novom uratku se odražava u nešto manjem opusu u odnosu na druge velike strip-autore (Moebius, Juillard), ali kvalitetom se s pravom svrstava uz bok ovih velikana.