Radom nastavlja u studiju Alberta Giolittia, crtajući ratne priče za engleskog izdavača Fleetway. Od 1977. surađuje s izdavačkom kućom Sergia Bonellija, debitirajući na serijalu Ken Parker, za kojeg će nacrtati šest epizoda, te s albumom L'Uomo di Chicago (Čovjek iz Chicaga) po Castellijevu scenariju. Od 1980. radi za Il Giornalino za kojeg s Claudiom Nizzijem stvara strip Rosco & Sonny, nacrtavši prvih 8 epizoda.

Suradnja s Castellijem, s kojim je u odličnim odnosima još od vremena Corriere dei Ragazzi, dovodi 1982. - nakon gašenja tjednika SuperGulp u kojem je Castelli radio Allana Quatermaina - do prototipa budućeg Martina Mystèrea. Castellijev projekt o junaku koji bi bio arheolog i pustolov napokon biva prihvaćen kod Bonellija, zbog načina kako ga je Alessandrini nacrtao. Prvi broj Martina Mystèrea, "Ljudi u crnom", izlazi u travnju 1982. te od tada Alessandrini crta sve naslovnice kao i velik broj epizoda same serije (uz razne specijale, almanahe, gigante i brojne kratke priče).

1990., po scenariju Roberta Dal Pra, Alessandrini crta priču L'uomo dal Mosca (Čovjek iz Moskve) za reviju Torpedo. Priča uspijeva u Francuskoj, ali se ne nastavlja zbog scenaristovih privatnih problema. 1991. Alessandrini ponovo radi s Dal Praom na stripu Anastasia Brown. 1992. Bonelli pokreće podserijal Martina Mystèrea, Zonu X, za koju Alessandrini crta sve naslovnice te dvije fantasy epizode (u broju 13 "Il risveglio dei draghi" ("Buđenje zmajeva") i u broju 32 "Il segreto del re degli Elfi" ("Tajna vilenjačkih kraljeva")), po scenarijima Vicenza Berette.

Pod snažnim utjecajem "ligne claire" škole stvara 2001., zajedno s Berettom, fantasy serijal Outremer za francusku kuću Albin-Michel. Ostvarene bivaju, međutim, tek dvije od zamišljenih triju epizoda.