ABCČĆDDŽĐ
EFGHIJKL
LJMNNJOPQR
SŠTUVWXY
ZŽ *

Hergé

Georges Prosper Remi, najčešće prepoznat pod pseudonimom Hergé izvedenom iz francuskog izgovora njegovih inicijala RG, slavni je belgijski autor stripa rođen 22. svibnja 1907. godine u Bruxellesu, a preminuo 3. ožujka 1983. godine u svom rodnom kraju. Svjetsku slavu steći će Tintinovim pustolovinama, serijal koji će obilježiti franko-belgijsku školu stripa i jedan od najpopularnijih europskih stripova 20. stoljeća, a tek nešto manje popularni postat će njegovi serijali Quick & Flupke, te Les Aventures de Jo, Zette et Jocko. Hergé će stvoriti i svoj distinktivan stil crtanja koji će obilježiti njegova djela, ali i istaći raznovrsnost europske škole stripa, kasnije nazvan ligne claire ili stil čiste linije.

Objavljeni naslovi

Hergé je rođen u Etterbeeku (Bruxelles) u obitelji niže srednje klase, a prve njegove ilustracije se mogu naći u Scouting časopisima. Štoviše, njegov prvi serijal, Les Aventures de Totor, bit će objavljivan u belgijskom časopisu Le Boy Scout Belge od 1926. do 1929. godine, a priča prati naslovnog junaka u posjetu svom tetku u Teksasu, te opisuje njegove avanture i susrete s američkim Indijancima i gangsterima. Po završetku ovog projekta, Hergé počinje rad na svom najprepoznatijem i danas klasičnom serijalu europske, odnosno franko-belgijske škole stripa, Tintinovom pustolovinama. Radeći za konzervativno katoličko glasilo, Le Vingtieme Siecle, Hergé stvara lik Tintina na prijedlog tadašnjeg urednika Norberta Walleza, a lik i priča su zamišljeni kao oblik konzervativnog štiva za djecu, odnosno mlađe uzraste. Nakon što ste se vezali uz lik Tintina i njegovog psa Snowyja, prvi albumi odvest će vas u Staljinov Sovjetski Savez, Kongo (tada belgijsku koloniju), te u SAD, u grad Ala Caponea, Chicago. Nakon odličnog prijema u Belgiji, čemu je djelomično doprinio i odličan marketing, veoma brzo lik Tintina postaje poznat i u Francuskoj, Švicarskoj i Portugalu, a kasnije i diljem Europe.

Osim ovog serijala, Hergé će za isti časopis pokrenuti također popularne serijale Quick & Flupke 1930., te Les Aventures de Jo, Zette et Jocko 1936. godine. Značajan utjecaj na Hergéa imat će njegov prijatelj, kineski kipar Zhang Chongren, tada student u Belgiji, koji će mu pomoći ispraviti krive europske predodžbe o tadašnjoj Kini, te će sljedeći album o Tintinu, Plavi lotos, biti iznimno satiričan na račun tih predodžbi, a istovremeno kritičan prema japanskoj invaziji 1931. godine. To će značajno utjecati na cijeli njegov kasniji pristup pisanju, gdje će stavljati daleko veći značaj na točnost i provjeru podataka na kojima će graditi priče, te time osjetno dižući razinu realizma u svojim pričama. Štoviše, Plavi lotos će biti hvaljen kao njegovo prvo veliko remek-djelo, te će ovaj nastavak biti objavljen u jednoj knjizi (izdanje Casterman), a s njime će početi i prodaja figurica i vezanih artikala baziranih na Tintinu. U drugom dijelu 30-ih godina 20. stoljeća, njegova djela će odražavati njegova antinacistička stajališta, a kasnije će kratko biti i mobiliziran u belgijsku vojsku prije rata, odakle će i dalje slati nove pasice u matične novine.

Iako na početku rata sa ženom bježi od njemačkog okupatora, uskoro će se iz Francuske vratiti u Belgiju, te će početi raditi za visokotiražni časopis Le Soir, gdje će nastaviti raditi na stripovima. S obzirom da su isti morali biti u skladu s nacističkom propagandom, ovi su ga radovi obilježili kao kolaboratora, te je više puta u uhićen. Godine nakon rata su mu teško pale – osim što nije mogao dobiti posao u novinarstvu, niti stvarati, ili barem prodati, nove stripove, imao je i obiteljskih problema – brat Paul se vraća iz njemačkog zarobljeničkog logora, a majka mu umire 1946. godine. Ipak, uskoro će ga osloboditi optužbi, te će dobiti status urednog građanina, potreban za bilo kakav oblik zaposlenja u Belgiji u prvim godinama nakon završetka rata.

Hergé 1946. godine pokreće Tintin časopis pod sloganom "za sve mlado od 7 do 77", a početni kapital za pokretanje ovog projekta doći će direktno od glavnih osnivača – osim Hergéa kao umjetničkog ravnatelja, to su bili Raymond Leblanc i Georges Lallemand. Iako su se ratni ožiljci još osjetili, između ostalog i uhićenja nekih od suradnika pod optužbom za kolaboraciju, 26. rujna 1946. godine izlazi prvi broj ovog časopisa, i nove avanture su mogle početi. Kao umjetnički ravnatelj, Hergé će nadgledati objavljivanje i drugih uspješnica, poput serijala Blake and Mortimer Edgara Jacobsa, a 1950. godine osnovat će Studio Hergé koji mu je bio potpora u njegovim tekućim projektima – Jacques Martin i Bob de Moor se prvenstveno ističu kao autori koji su dali najveći doprinos kasnijim nastavcima Tintina. Kasnije će Hergé napraviti album Tintin u Tibetu, njemu osobno najdraži, no s vremenom će ipak smanjiti svoj stvaralački doprinos svijetu stripa.

Hergéov kreativni izričaj je poznat prije svega po jasnoći crteža i dobro razrađenim pričama. Primit će velik broj nagrada u Europi i Americi, ali izdvojimo samo nagrade za životno djelo Yellow Kid i Saint-Michel, odnosno primanje u dvorane slavnih prestižnih nagrada Harvey i Eisner. Iako je tijekom života bio predmet kontroverzi, što zbog ranijih radova, što zbog privatnog života, njegov je rad ostavio dubok otisak na američki i europski strip, a njegova su djela među najprevođenijima s francuskog govornog područja. Njegov rad će svakako utjecati na mnoge strip-autore, što narativnim pristupom, što korištenjem crtačkog stila ligne claire, no hommage njegovom djelu možemo naći i u animaciji – nakon francuske animirane adaptacije Tintinovih pustolovina u 90-im godinama prošlog stoljeća, Steven Spielberg i Peter Jackson će 2011. godine napraviti i svoju animiranu inačicu pod naslovom The Adventures of Tintin: The Secret of the Unicorn. Na kraju, ako se želite pobliže upoznati s Hergéovim likom i djelom, možete posjetiti i muzej koji nosi njegovo ime (Musée Hergé) u središtu grada Louvain-la-Neuvea, gdje možete pogledati osam stalnih izložbi, te čuti više o poznatim i manje poznatim detaljima iz autorovog života.

Na vrh