ABCČĆDDŽĐ
EFGHIJKL
LJMNNJOPQR
SŠTUVWXY
ZŽ *

Hugo Pratt

Ugo Eugenio Prat, poznatiji pod svojim pseudonimom Hugo Pratt, slavni je talijanski strip- stvaratelj, poznat po snažnoj naraciji i iscrpnom povijesnom istraživanju svojih tema. Najbolji prikaz ovih njegovih vrlina možemo naći u njegovom najpopularnijem, proslavljenom serijalu Corto Maltese, te prvenstveno prvom albumu iz serijala, Baladi o slanom moru. Osim pregršta nagrada, ovaj će album kasnije biti uvršten među 100 esencijalnih čitateljskih iskustava 20. stoljeća časopisa Le Monde, kao jedan od rijetkih strip-albuma na tom popisu, a iako nije belgijski junak, dobit će i svoj mural u Bruxellesu (Comic Book Route). Osim Corta, Pratt će ostati zapamćen i po djelima stvorenim u suradnji s Hectorom Germanom Oesterheldom poput stripova Sergeant Kirk i Ernie Pike, kasnijoj suradnji s Milom Manarom na Indijanskom ljetu i El Gauchu, još jednom velikom serijalu Pustinjski škorpioni (Gli scorpioni del deserto), te mnogim drugima.

Objavljeni naslovi

Hugo Pratt, rođen 15. lipnja 1927. godine u Riminiju (Italija), a preminuo 20. kolovoza 1995. godine u Grandvauxu (Švicarska), jedan je od napoznatijih i najkompletijih talijanskih strip-majstora. Odrasta u multietničkoj, kozmopolitskoj obitelji na sjeveru Italije, većim djelom u Veneciji, a već 1937. počinje svoj, relativno neprekinuti, put svijetom, zaputivši se s majkom za ocem u Etiopiju, tad osvojenu od Mussolinijeve Italije. Prattov će otac umrijeti u zarobljeništvu, a i sam će Pratt ostati u zarobljeničkom kampu do povratka u Italiju uz pomoć Crvenog križa. Nakon povratka u Veneciju, počet će organizirati zabave za savezničke vojnike, a uskoro će se ovdje priključiti i venecijanskoj školi – grupi strip-autora koja je uključivala imena poput Alberta Ongara, Gian Carla Guarda, Paola Campanija, Dina Battaglie i Maria Faustinellija. S ovima će pokrenuti časopis, odnosno svoj istoimeni prvi serijal Asso di Picche, te prvi talijanski poslijeratni strip, nastao pod američkim utjecajem, prvenstveno Willa Eisnera i Leeja Falka. Ne našavši previše moogućnosti za strip-stvaralaštvo u poslijeratnoj Italiji, Pratt će s Faustinellijem i Ongarom, a na poziv Cesara Civite (Editorial Abril), krenuti na put za Argentinu. Ovdje će surađivati sa strip-majstorima poput Alberta Breccie, Solana Lopeza, te Hectora Germana Oesterhelda. S potonjim će stvoriti neke od svojih najvažnijih ranih djela (Sergeant Kirk, Ernie Pike, Ticonderoga), a potom će krenuti put Amazone i Matto Grossa, u kojem će periodu samostalno završiti stripove Anna della jungla i Capitan Cormorant.

Nakon par godina rada i života na relaciji Britanija-Argentina, Pratt se 1962. godine vraća u Italiju, gdje će prvo početi suradnju s milanskim časopisom Corriere dei Picolli, gdje će neko vrijeme raditi na adaptacijama književnih klasika, poput Stevensonovog Otoka s blagom. 1967. godine, pak, Pratt upoznaje Florenza Ivaldija, te zajedno s njim pokreće časopis Sergeant Kirk, po Prattovom liku. Ovdje će napisati prve priče kasnijih velikih serijala Gli scorpioni del deserto, odnosno iznimnog i svjetski popularnog serijala Corto Maltese. U prvoj priči, Baladi o slanom moru, upoznajemo lika koji će postati slavni Corto, Prattova najuspješnija tvorevina, kao i toliko sličan samom Prattu da je ta nevjerovatna sličnost ponukala Alberta Ongara na pisanje knjige o istom fenomenu. Sujetan, melankoličan, nostalgičan, ali i opušten i optimističan, pripovjedački eliptičan, nekonvencionalno pustolovan, filozofski no i poetski nastrojen, Corto će osvojiti srca mnogih čitatelja svojim egzistencijalno-fatalističkim, kao i multikulturalnim pristupom. Bez imalo suvišnih pohvala, ovaj će kultni strip, osim čitalačke publike osvojiti i mnoge nagrade, poput Saint-Michela te one u Angoulemeu za najbolji strani strip, no rad na ovoj uspješnici će mu kasnije donijeti i Veliku nagradu Angoulemea, kao i ulaznicu u Kuću slavnih nagrade Will Eisner – najprestižnijih priznanja za rad u stripu u Europi i Americi. Avanture Corta Maltesea se kasnije moglo čitati u francuskom Pif Gadgetu, a kasnije i u albumima prevedenima na mnoštvo svjetskih jezika. Od 1970. do 1984. godine, Pratt živi i radi u Francuskoj, dok će od 1984. do svoje smrti 1995. godine živjeti u Švicarskoj. Kasniji serijali na kojima je najviše radio bit će Pustinjski škorpioni i Jesuit Joe, te više projekata na kojima je radio s prijateljem Milom Manarom, poput Indijanskog ljeta i El Gaucha. Na kraju, suvišno je nabrajati sve pohvale i priznanja koje je dobio za života, kao i poslije – kako bi zaista upoznali ovog lika, potrebno je otisnuti se na put južnim morima.

Na vrh