Rođeni Parižanin, Jean-Pierre Gibrat počinje studirati filozofiju i umjetnost, ali se u drugom dijelu 70-ih prebacuje na strip. Njegove prve priče (objavljene originalno u časopisu Pilote) kasnije su ponovno sabrane i izdane u albumu Visions Futees za Dargaud 1980. Udruživši se s Jackie Berroyer, stvara Goudarda za časopis B.D., a ta se serija kasnije nastavlja izdavati u strip-mjesečnicima Charlie Mensuel i Fluide Glacial.

Uz to što je radio po narudžbi za različite publikacije (L'Ordinateur de Poche, Sciences et Avenir, Je Bouquine), nastavlja rad s Berroyer i stvara La Parisienne za Pilote (1982.), a taj će lik kasnije uklopiti i u nove epizode Goudarda. Prisutan je i u drugim časopisima, pa tako stvara L'Empire sous la Mer za Tele-Poche, Sebastien fait ce qu'il Peut za Bonheur, te Medecins sans Frontieres za Okapi.

Nakon impresivnog psihološkog portretiranja u suradnji s Berroyer, 1995. Gibrat stvara erotsku žensku inačicu poznatog Collodijevog lika, Pinokija. Tako, ovaj put zajedno sa scenaristom Francisom Leroiem, stvara lik nazvan Pinocchia, a strip izdaje časopis L'Echo des Savanes. Godinu poslije, a u sprezi s Danielom Pecquerom, stvara Maree Basse za Dargaud.

Nastavljajući suradnju s Dargaudom, slijedi ratni diptih smješten u razdoblje Drugog svjetskog rata, Odgoda (1997. i 1999.), a to mu je i prvi projekt kao samostalnom, svestranom strip-umjetniku. Nastavlja s istom temom i stilom u Potkazivaču, drugom diptihu objavljenom 2002., odnosno 2005.  Mattea stvara 2008. za Futuropolis – to je strip o životu sina španjolskog anarhista, a kome se radnja proteže od početka Prvog svjetskog rata, preko Ruske revolucije, pa sve do građanskog rata u Španjolskoj.

Za svoj rad, Jean-Pierre Gibrat je dobio titulu viteza u francuskom Ordre des Arts et des Lettres 2014. godine.