Poznato je da u svijetu stripa vlada muška populacija, autori, crtači, čitaoci. Ono što je manje poznato je da u toj na prvi pogled apsolutnoj dominaciji ima dosta pripadnica ljepšeg spola. Sam strip pripada još uvijek omalovažavanoj klasi umjetnosti, čak se može reći da većina ljudi još uvijek odbija da prizna činjenicu da je strip uopšte umjetnost. Boreći se svakodnevno sa tim radikalnim i bezuvjetnim klišeima, žene su sklone tome da prikrivaju svoju strast i interesovanje za stripove, još više nego muškarci. Iako je u zapadnom svijetu situacija nešto bolja nego na našim prostorima, još uvijek se radi o globalnom problemu. S obzirom na sve te stvari, nije ni najmanje čudo što je većina stripova potpisana od strane muškaraca. Slično je i u politici, međutim i tu se pojavi sa vremena na vrijeme jedna žena koja ostavi dubok trag u istoriji čovječanstva. U svijetu stripa je Marjane Satrapi upravo jedna od tih ličnosti, žena čije će se ime pamtiti sve dok postoji deveta umjetnost, nadajmo se zauvijek.

Rođena u Iranu u vrijeme velikih političkih represija, već od malih nogu bila je kontroverzna ličnost, djelimično i zaslugom svojih roditelja koji su u odnosu na većinu ostalih sunarodnika bili moderni i kulturno okrenuti prema zapadu. Problemi nastaju od 1979. godine kada poslije islamske revolucije dolaze fundamentalisti na vlast koji uvode zabranu na zapadne produkte i kulturu. Satrapi već kao dijete ulazi u konflikte sa nastavnicima ili čuvarima reda, većinom jer je ispočetka odbijala da nosi odjeću prema novim propisima ili zato što kaže neke stvari koje su u javnosti tabu. Njezini roditelji odlučuju da pošalju Marjane u Austriju kod porodičnih prijatelja, djelimično jer žele da im kćerka ide u dobru školu, ali najviše zbog toga što su se bojali da jednog dana ne dospije u zatvor ili bude ubijena. Kada je došla u Austriju upisala se u školu na francuskom jeziku i jedno vrijeme je sve dobro išlo, međutim uskoro su tzv. prijatelji odlučili da nemaju dovoljno mjesta za još jednu osobu u stanu i poslali mladu djevojku u jedan dom za omladinu. Ostavljena sama u tuđem svijetu, Marjane teško izlazi na kraj sa novom situacijom, često dolazi u konflikte sa drugim ljudima i nema mnogo prijatelja. Sa vremenom se to odražava i na školu, ocjene postaju slabije i dolazi u kontakt sa drogama, ne samo kao konzument već i kao diler. Sve više tone i gubi se u svijetu u koji nije mogla da su uklopi, tako da jednog dana ostavši bez novca i momka koji je prevario sa drugom ženom,  ne preostaje joj ništa drugo već da spava na ulici. Vidjevši da je pala na samo dno i da su svi planovi koje je imala propali, odlučuje da se vrati svojim roditeljima u Iran.  Nakon povratka upisuje se na umjetnički fakultet u Teheranu i ubrzo se udaje. Brak kratko traje, takođe i integracija ne uspijeva, tako da 1994. godine odlučuje vratiti se u Europu, točnije u Francusku, gdje živi i danas. Počinje da radi kao ilustratoricaa i autorica dječjih knjiga, prije nego što je upoznala strip umjetnika Davida B. (David Beauchard), nakon čega počinje da se interesira za strip. U njenim djelima primjetni su crtački i scenaristički utjecaj poznatog francuskog umjetnika.

Od 2000. do 2003., napisala i nacrtala je jednu od najpoznatijih grafičkih novela, Perzepolis. Radi se o autobiografskom romanu gdje opisuje svoj život i događaje do dolaska u Francusku. To što kritikuje iransku vladu nije joj donijelo samo obožavaoce već i neprijatelje, pogotovo one koji su i sami kritizirani u ovoj priči. Strip je doživio nevjerovatnu popularnost širom svijeta, osvojivši najveće nagrade koje jedan strip može da dobije, prodaju u više miliona primjeraka i prijevod u više od 25 jezika.

2007. godine Marjane Satrapi odlučuje da ide još jedan korak dalje i da strip adaptira u animirani film. To joj je pošlo i više nego uspješno za rukom, tako da Persepolis dobiva nagradu specijalnog žirija  u Cannesu i nešto kasnije u kategoriji animiranog filma biva nominovan za Golden Globe i Oscara. Vjerovatno je suvišno uopće i reći da je iranska vlada uložila protest protiv objavljivanja ovog filma. U njenom drugom stripu, Broderies, Satrapi se dotiče još jednom teme koja je u Iranu tabu, seksualnost. Pokušava još jednom da pokaže ako je nešto zabranjeno da ne znači automatski da se ne događa, mada neki, prije svega političari, bi najradije željeli da to nije tako. Osim Broderies, napravila je još jedan izvrstan strip (opet, naravno, na temu Irana) – Chicken with plums.

Marjane Satrapi je mnogo toga doživjela u svom životu, od najvećih padova do uspjeha s kojim malo njih mogu da se pohvale. Činjenica jeste da je ona jedna od najpoznatijih strip autora i jedan od istinskih heroja modernog doba čovječanstva.