Baudelaireov utjecaj osjeća se i dva stoljeća nakon njegovog rođenja, a njegovo djelo ostavilo je trag u Yslaireovim radovima od samih početaka. Ovaj belgijski strip-autor odabrao je glas Jeanne Duval, žene koju je Baudelaire najviše volio i najviše proklinjao, da bi nam ispričao skandaloznu autobiografsku priču Cvjetovi zla. O Jeanne, međutim, ne zna se gotovo ništa: nismo sigurni prikazuje li jedna Nadarova fotografija doista nju, ostali su nam njeni portreti koje je Baudelaire nacrtao i, dakako, pjesme koje je nadahnula. Jeanne je „ono nevidljivo čitave jedne epohe“, koje doživljava feministički odjek u našem vremenu. Stigmatizirana kao mulatkinja, nazivana „crnom Venerom“, bila je žrtva svih predrasuda mizoginog i rasističkog 19. stoljeća. No Bernard Yslaire posegnuo je u prvom redu za ljubavnom pričom, oporom i senzualnom, razornom i nedokučivom. Vjerodostojno i s iznimnim umijećem, njegov precizan crtež oživljava miris skandala i sirovu seksualnost poezije koja traga za apsolutnim. Gospođica Baudelaire je remek-djelo koje potvrđuje Yslaireovu umjetničku zrelost.